Nedovoljna povezanost luka s unutrašnjosti usporava razvoj hrvatskih luka, usko grlo željezničkih komunikacija.

Pregled hrvatskih luka:

Luka Rijeka – najveća hrvatska luka: Luka dubokog gaza opremljena za prihvat velikih brodova;
Povezanost sa svjetskim lukama i tržištima;
Slobodna zona;
Ulaganje u razvoj luke i povezanosti s unutrašnjošću (Rijeka gateway projekt, ulaganje od 150 milijun eura);
Problem zastarjele željezničke pruge prema Zagrebu – zastarjela pruga prevelikog nagiba, jednotračna i s potrebom promjene lokomotive zbog različite elektrifikacije

Luka Ploče Povezanost sa svjetskim lukama i tržištima;
Slobodna zona;
Ulaganje u suradnji sa Svjetskom bankom u razvoj luke od 75 milijun eura;
Problem zastarjele željezničke pruge kroz Bosnu i Hercegovinu koja nije u potpunosti elektrificirana.
Luka nije povezana s hrvatskom unutrašnjošću, željeznički promet je orijentiran na smjer preko Bosne i Hercegovine

Luke Split, Zadar i Pula: Luke lokalnog karaktera koje nisu direktno povezane sa svjetskim lukama i tržištima;
Turističke važnosti;
Uključuju slobodne zone;
Kapaciteti nisu prilagođeni velikim brodovima;